tag:blogger.com,1999:blog-19172828782432383752024-03-12T19:01:59.792-07:00Uspešno podučavanje na Harmonici - Banja Luka - Narodna MuzikaPodučavanje na Harmonici, Banja Luka Privatni casovi harmonike, Privatni časovi harmonike, Privatni casovi harmonike Banja Luka, Privatni časovi harmonike Banja Luka, Uspešno podučavanje na harmonici, Uspesno poducavanje na harmonici Banja Luka, Narodna Muzika, Časovi Narodne Muzike, Casovi Narodne Muzike, Beograd, Srbija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Balkanska Muzika, Note za Harmoniku, Download nota za harmoniku, učenje trilera, ucenje trilera na harmoniciAnonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.comBlogger11125tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-70477516848170363702013-08-14T19:13:00.000-07:002013-08-14T19:13:16.307-07:00Elektronska Harmonika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="vt-postcontent">
<span style="font-weight: bold;">ELEKTRONSKA HARMONIKA</span><br /><br />Razvoj
elektronskih muzičkih instrumenata počeo je 1928. godine kada su
pronadjeni Martenoovi talasi. Četrdesetih godina prošlog veka pojavili
su se složeniji instrumenti na bazi zvučne sinteze. Daljim razvojem
elektronike i modernih elektronskih muzičkih instrumenata, šezdesetih
godina prošlog veka razvijena je i elektronska harmonika. U
internacionalnoj muzičkoj terminologiji ona se naziva <span style="font-weight: bold;">MIDI harmonika</span>, po skraćenom nazivu na engleskom jeziku <span style="font-style: italic;">Music Instrument Digital Interface</span>.<br /><br />Elektronska
harmonika je instrument kome je dodat elektronski generator zvuka, tako
da se tonovi stvaraju elektronskim oscilacijama. Obično su to
harmonike, koje imaju pored mogućnosti stvaranja elektronskim putem i
klasični metod stvaranja tonova oscilacijama slobodnih jezičaka. <br /><br />Kada su se pojavile, elektronske harmonike su odmah postale privlačne i za naše najpoznatije harmonikaše. Na njima su svirali <a class="postlink" href="http://muzikaharmonike.com/viewtopic.php?f=4&t=2">Mija Krnjevac</a>, <a class="postlink" href="http://muzikaharmonike.com/viewtopic.php?f=4&t=677">Aca Stepić</a> i mnogi drugi, ali su brzo odustali zbog velike težine i dimenzija elektronskih harmonika.<br /><br /><span style="font-style: italic;">Aca Stepić i elektronska Dallape</span><br /><img alt="Slika" src="http://img198.imageshack.us/img198/447/stepic.jpg" /><br /><br />
Danas svi "izvorni" harmonikaši uglavnom sviraju na klasičnim
harmonikama, dok je elektronska harmonika popularna kod izvodjača na
elektronskim instrumentima, kao što su sintisajzeri ili elektronske
orgulje. Elektronska harmonika pripada grupi elektronskih instrumenata,
ali je primenjiv isti prstomet kao na klasičnim harmonikama dugmetarama
ili klavirskim harmonikama.<br /><br />Elektronske harmonike su opremljene
kontrolerom sa centralnim procesorom koji omogućava stvaranje najčešće
128 različitih tonova na istom dugmetu ili dirci. Tu su još izlazno
ulazni moduli i druge elektronske komponente, senzori, moduli napajanja,
kablovi i konektori, koji elektronsku harmoniku svrstavaju u grupu
modernih elektronskih sistema.<br /><br /><img alt="Slika" src="http://www.scotlandaccordions.co.uk/Stock%20Images/Piano%20Elka%20may%202010/Elka%20May%202010%20%2812%29.jpg" /><br /><br /><span style="font-style: italic;">Izvor: Harmonika fascinantna priča</span></div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-10555913789993641542013-08-14T19:01:00.000-07:002013-08-14T19:02:46.641-07:00Bandoneon<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="vt-postcontent">
<img alt="Slika" src="http://i42.tinypic.com/727ls1.jpg" /><br />
<br />
U
poslednje vreme u harmonikaskom svetu se sve vise pominje instrument
pod imenom BANDONEON. Medjutim cini se da je u poslednjih nekoliko
godina bandoneon usao i u svet ne samo harmonikaske muzike, jer se sve
vise kombinuje sa drugim instrumentima i nalazi se u raznim muzickim
sastavima. Medjutim ono sto se nije promenilo tokom razvoja i u
poslednje vreme popularizacije ovo Argentinskog instrumenta jeste
specifican zvuk koji on proizvodi i ARGENTINSKOG TANGA koji se ne moze
zamisliti bez bandoneona.<br />
<br />
Nije moguce pomenuti ime "Bandoneon"
bez imena "Astor Piazzolla". Kompozitora i aranzera, tvorca novog
tanga... Prosto, ne postoji ni jedan kompakt disk koji sadrzi "Tango" a
ne poseduje bar jednu kompoziciju Astora Piazzolle. O delima i
biografiji slavnog kralja argetinskog tanga mozete saznati ovde: <a class="postlink" href="http://muzikaharmonike.com/viewtopic.php?f=4&t=486">Astor Piazzolla - biografija</a></div>
<div class="vt-postcontent">
</div>
<div class="vt-postcontent">
<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width: 100%px;"><tbody>
<tr><td class="vt-content" valign="top"><div class="vt-postcontent">
Koreni
ovog muzickog instrumenta su u Nemackoj. 1834 godine Carl Friedrich
Uhlig, cuveni muzicar, predstavio je akordoeon novog tipa, Nemacku
Koncertinu. Iz ovog instrumenta Heinrich Band, trgovac muzickim
instrumentima, izveo je Bandoneon, nazvan po njemu nakon toga. Saksonija
u Nemackoj je bila glavna lokacija gde su se koncertine i bandoneoni
proizvodili. Najpoznatiji su bili proizvodjaci Chermnitz, Klingenthal i
Carlsfeld.<br />
<br />
Pocetkom 1850 godine bandoneon je izasao iz Nemacke i
usao u druge drzave. Imigranti su ga sa sobom odneli u novi svet u
svojim koferima, I tako je ovaj Saksonski folklorni instrument i stigao
do Argentine i Buenos Airesa. Zvuk bandoneona, kao tango zvuk, je negde
oko 1900 godine rodjen u lukama i mornarskim klubovima u Buenos Airesu.
Sa svojim posebnim zvukom, bandoneon postaje simbol tango muzike.<br />
<br />
Iako
je bilo mnogo brilijantnih tango muzicara kao sto su Argentinski
bandoneonisti Eduardo Arolas, Anibal Troilo, Pedro Laurenz, Pedro
Maffia, Lepoldo Federico, Nestor Marconi, Juan Jose Mosalini, Dino
Saluzzi i drugi, covek koji je bandoneon uveo u koncertne sale bio je
Astor Piazzolla ( 1921 – 1992 ). Dobar deo svoje mladosti je posvetio
Tango Argentinu, da bi se kasnije preko studija klasicne muzike sa
Albertom Ginasterom i Nadjom Boulanger u Parizu opet vratio tangu.<br />
<br />
Iako
`novi tango` Astora Piazzolle nije bio prihvacen od strane tangerosa u
Buenos Airesu, ipak je vremenom dobijao na popularnsti, da bi danas
Piazzolla bio svrstan medju najvece muzicare naseg doba. Zanimljivo je
da ga neki taksisti u Argentini nisu hteli primiti u svoje
automobile,dok su ga neki vozili gde god je zeleo bez nadoknade. Ipak,
Astor Piazzolla je proslavio bandoneon, udahnuo novi zivot Tango
Argentinu i ucinio ga vecnim kroz vise od 750 kompozicija, koncerata,
opera, vise od 40 filmova, pozorisnih dela itd.</div>
</td>
</tr>
<tr class="controls">
<td style="padding-left: 5px;"><br /></td>
</tr>
</tbody></table>
</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-7133950115308411152013-08-14T18:56:00.001-07:002013-08-14T19:04:06.548-07:00Srpska harmonika dugmetara<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<img alt="Slika" src="http://www.dallape-accordions.com/images/balkan2.jpg" /><br />
<br />
"Srpska
harmonika dugmetara" poznata je pod tim nazivom u opštoj terminologiji
harmonika, kao specijalni model harmonike koja se namenski proizvodi za
Srbiju, Šumadiju, Bosnu i Republiku Srpsku.<br />
<br />
Nekada se takva
harmonika nazivala "jugoslovenskog tipa", ali je naziv "srpska harmonika
dugmetara" adekvatniji, zbog toga što internacionalni naziv "hromatska
harmonika" nije kod nas uobičajen, a naziv "harmonika sa dugmadima" nije
precizan, jer sve vrste harmonika imaju dugmad. "Srpska harmonika
dugmetara" je šestoredna harmonika dugmetara B sistema, sa ravnom
tastaturom, sa kabinom, najčešće četvoroglasna u primu, a petoglasna na
basu. Kod četvoroglasnih harmonika, obično su dva glasa u primu i dva
glasa u kabini, ili pak tri glasa u primu i jedan u kabini, sa 12
registara u primu i jednim dodatnim registrom pod bradom, sa 120 ili 140
basova i sa 5 ili 7 registara u basu.<br />
<br />
Srpski konstruktori
harmonika, muzičari i izvodjači dali su značajan doprinos u kreiranju
ove harmonike, prema kojoj imaju veliku naklonost. Čak, srpski izvodjači
klasične muzike na harmonikama dugmetarama, opredeljuju se za petoredne
harmonike, ali rasporeda B sistema, a ne za daleko rasprostranjenije u
svetu petoredne harmonike dugmetare rasporeda C sistema. <br />
<br />
To je
harmonika profesionalnog tipa, koja se ipak u Srbiji najviše koristi u
interpretacijama narodnih melodija, u narodnim orkestrima, ansamblima
ali i kao solo muzički instrument.</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-32458004165083710462013-08-14T18:50:00.001-07:002013-08-14T19:05:16.243-07:00Klavirska Harmonika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="vt-postcontent">
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: 150%; line-height: 116%;">Klavirska harmonika</span></span>
<br />
<br />
Klavijaturu je na harmoniku prvi stavio gospodin Bouton u Parizu
1852. godine. Od tog vremena preko 1900-te klavirskoj harmonici se nije
pridavalo mnogo paznje u usavrsavanju, medjutim od 1910-te pa na dalje
klavirska harmonika dobija istaknuti polozaj u svetu.
<br />
<br />
Sa razvojem standard bas sistema (standardizovani raspored bas
dugmica) klavirska harmonika postaje prva standardna-univerzalna
harmonika, to znaci da ko poznaje sistem klavirske harmonike moze da
svira bilo koju klavirsku harmoniku, dok kod hromatske (dugmetara)
harmonike to nije slucaj, jer postoji vise sistema.
<br />
<br />
Klavirska harmonika je u sustini ista kao i hromatska harmonika, izuzimajuci sistem desne ruke (klavirski ili dugmetarski).
<br />
<br />
<br />
<img alt="Slika" src="http://img682.imageshack.us/img682/5189/pianoacc.gif" /></div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-57174589965723381472013-08-14T18:49:00.000-07:002013-08-14T19:07:21.634-07:00Hromatska Harmonika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="vt-postcontent">
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: 150%; line-height: 116%;">Hromatska (DUGMETARA) harmonika</span></span>
je napravljena 1850-te godine. Napravio je F.Walter, tada je to bila
dijatonska harmonika od tri reda tonova. Mogla je da svira 46 nota
hromatske skale.
<br />
<br />
Postoji vise vrsta hromatskih sistema. Postoje sistemi od 3 do 6
redova u desnoj ruci. Cetvrti, peti i sesti redovi su ustvari
ponovljeni prvi, drugi i treci red, tako da se dobija vise mogucnosti
prstoreda. Isto tako postoje dva sistema - B i C grif. "B" grif je (
kako kazu) bolji za tehnicku prirodu sviranja, dok je "C" grif laksi za
sviranje akorada i melodijskih deonica. Sesti (6.) red tonova u desnoj
ruci je specifican za nase podrucje, dakle za podrucje Jugoslavije,
poznatiji je kao "srpska harmonika" ili "srpski sistem" i koristi se
jedino u narodnoj muzici. Retko se koristi u drugim zemljama.
<br />
<br />
Bas sistem moze biti STANDARD i BARITON ili konvertor. Bariton
bas daje lakocu sviranja u vise od 11 oktava, tako da se pretezno
koristi u ozbiljnoj muzici, ali i u savremenim delima.
<br />
Hromatska harmonika se u Rusiji naziva BAYAN.
</div>
<div class="vt-postcontent">
</div>
<div class="vt-postcontent">
</div>
<div class="vt-postcontent">
</div>
<div class="vt-postcontent">
<img alt="Slika" src="http://img509.imageshack.us/img509/6246/fiverowchrom.gif" />Izvor:Wikipedia</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-65049924242022751532013-08-14T18:44:00.000-07:002013-08-14T18:47:04.137-07:00Dijatonska Harmonika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-size: 150%; line-height: 116%;">Dijatonska harmonika</span></span> napravljena je jos rane 1800-te godine. Ta prva dijatonska harmonika imala je samo jedan red od deset dugmica u desnoj ruci.
<br />
<br />
Glavna karakteristika dijatonske harmonike je u tome sto ona sa
10 dugmica proizvodi 20 tonova. Kako? Glavni princip dijatonse
harmonike, za razliku od hromatske je da ona na otvaranje i na
zatvaranje ne daje isti ton. Dakle, na otvaranje je jedan ton, a na
zatvaranje drugi bas kao princip usne harmonike.
<br />
<br />
<br />
<br />
<span style="font-style: italic;"> <span style="font-weight: bold;">Dijatonska harmonika sa jednim redom</span></span>
<br />
Jednoredna dijatonska harmonika, ili melodija, je karakteristicna za
nemacko podrucje."Nemacki stil", ima samo deset dugmica u jednom redu.
Posto je dijatonska harmonika, ima na raspolaganju dvadeset tonova
(deset na otvaranje i deset na zatvaranje). Takodje ima i dva dugmeta u
basu (levoj ruci) koji su takodje dijatonski i daju dva osnovna i dva
akordska basa.
<br />
<br />
<img alt="Slika" src="http://img5.imageshack.us/img5/5701/onerow.gif" />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-style: italic;">Dijatonska harmonika sa dva reda</span></span>
<br />
Poreklo dvoredne dijatonske harmonike nije otkriveno, zna se da je
odnos izmedju prvog i drugog reda polustepen ili kvarta. Ona moze da
svira sve note iz hromatske skale.
<br />
<br />
<img alt="Slika" src="http://img5.imageshack.us/img5/4083/tworow.gif" />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-style: italic;">Dijatonska harmonika sa tri reda</span></span>
<br />
Troredna dijatonska harmonika je vrlo slicna dvorednoj dijatonskoj
harmonici sa trecim redom tonova visih za polustepen ili kvartu od
tonova drugog reda. U basu moze imati cak i vise od dvanaest tonova.
<br />
<br />
<img alt="Slika" src="http://img249.imageshack.us/img249/8394/25546502.png" />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Dijatonska harmonika se danas najcesce koristi u folk ili dens
grupama, pre svega zbog specificne boje tona, jednostavnosti koriscenja i
niske cene. To je cini jednom od najpoznatijih tipova harmonike u
svetu.<br />
<br />
Izvor:Wikipedia </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-23635049131439560272013-08-14T18:31:00.002-07:002013-08-14T18:37:25.849-07:00Instrument Harmonika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>Harmonika</b> je polifoni i aerofonski muzički instrument sa <a class="new" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Klavijatura&action=edit&redlink=1" title="Klavijatura (još nije napisano)">klavijaturom</a>
ili dugmadima. Muzičar na harmonici (harmonikaš) rukama širi i skuplja
mjeh čija zračna struja prolazi kroz ventile. Ove ventile kontrolišu
harmonikaševi prsti pritiskom na tipke.<br />
Osim u tradicionalnoj, <a class="new" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodna_muzika&action=edit&redlink=1" title="Narodna muzika (još nije napisano)">narodnoj muzici</a>, harmonika je prisutna i kao instrument i u <a class="new" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zabavna_muzika&action=edit&redlink=1" title="Zabavna muzika (još nije napisano)">zabavnoj</a> i u <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Klasi%C4%8Dna_muzika" title="Klasična muzika">klasičnoj muzici</a>.
U upotrebi su dvije vrste harmonika: s klavijaturom i s dugmetima.
Veličina i zvukotvorna različitost harmonike zavisi od broja tipki na <a class="new" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Klavijatura&action=edit&redlink=1" title="Klavijatura (još nije napisano)">klavijaturi</a>, broju registara i broju <a class="mw-redirect" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Bas" title="Bas">basova</a>.
Za harmoniku postoji danas poprilično opsežna stručna literatura, čijem
obogaćenju doprinose i brojne obrade poznatih kompozicija velikih
kompozitora.<br />
U većini slučajeva je jedan od vodećih instrumenata u orkestrima koji izvode <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Sevdalinka" title="Sevdalinka">sevdalinke</a>. </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-291258826816495782013-08-14T09:05:00.002-07:002013-08-14T18:37:41.918-07:00Romska Muzika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>Ромска музика</b> <i>(често кориштен назив <b>циганска музика</b> који може бити увредљив)</i> је музика <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Romi" title="Romi">ромскога народа</a> који потиче са простора северне <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Indija" title="Indija">Индије</a>, али данас већином живи на <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Evropa" title="Evropa">европском континенту</a>. Због <a class="mw-redirect" href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Nomadi" title="Nomadi">номадског</a>
начина живота, роми су у прошлости често деловали као лутајући
забавлјачи. Из тога је разлога у готово свим подручјима у којима су
живели њихова музика била врло популарна. Због дугих путовања, ромаска
је музика попримила разне утицаје, почевши са индијким, а затим и са <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka" title="Grčka">грчким</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Arapi" title="Arapi">арапским</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Perzija" title="Perzija">перзијским</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Turska" title="Turska">турским</a>, <a class="mw-redirect" href="https://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ka" title="Češka">чешким</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Slaveni" title="Slaveni">славенским</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Rumunija" title="Rumunija">румунским</a>, <a class="mw-redirect" href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dka" title="Njemačka">немачким</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Francuska" title="Francuska">француским</a> и <a class="mw-redirect" href="https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolska" title="Španjolska">шпанским</a>
елементима. Инструментална пратња варира од регије у којој дотична
ромска заједница живи. Снажна је присутност ромске музике видлјива у <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Isto%C4%8Dna_Evropa" title="Istočna Evropa">источној Европи</a>, посебно у <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arska" title="Mađarska">Мађарској</a>, <a class="mw-redirect" href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Rumunjska" title="Rumunjska">Румуњској</a> и бившој <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija" title="Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija">Југославији</a>, те у <a class="mw-redirect" href="https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolska" title="Španjolska">Шпанији</a>.<br />
Izvor:Wikipedia </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-85255079481459445102013-08-14T09:02:00.001-07:002013-08-14T18:38:26.332-07:00Srpska Narodna Muzika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>Srpska narodna muzika</b> je <a class="mw-redirect" href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0_%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0" title="Narodna muzika">narodna muzika</a> koju izvode (sviraju i pevaju) stanovnici <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0" title="Srbija">Srbije</a>. U širem smislu, Srpska narodna muzika se odnosi i na muziku koju izvode <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8" title="Srbi">Srbi</a> van Srbije.<br />
Srpsku narodnu muziku možemo podeliti u narodnu muziku u užem smislu, tzv. izvornu narodnu muziku, i njene derivative: <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0_%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0&action=edit&redlink=1" title="Tradicionalna muzika (stranica ne postoji)">tradicionalnu muziku</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0&action=edit&redlink=1" title="Starogradska muzika (stranica ne postoji)">starogradsku muziku</a>, itd. <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/Folk_muzika" title="Folk muzika">Folk muzika</a>,
usprkos svome imenu, zapravo ne spada u narodnu muziku, mada može
sadržati muzičke ili tekstualne motive koji potiču iz narodne muzike.<br />
Narodna muzika se može podeliti na vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu.<br />
<h2>
<span class="mw-headline" id=".D0.98.D0.BD.D1.81.D1.82.D1.80.D1.83.D0.BC.D0.B5.D0.BD.D1.82.D0.B8"> </span></h2>
<h2>
<span class="mw-headline" id=".D0.98.D0.BD.D1.81.D1.82.D1.80.D1.83.D0.BC.D0.B5.D0.BD.D1.82.D0.B8">Instrumenti</span></h2>
Tradicionalni muzički instrumenti srpskog naroda na kojima se izvodila izvorna narodna muzika su <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%80%D1%83%D0%BB%D0%B0" title="Frula">frula</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%B0%D1%98%D0%B4%D0%B5" title="Gajde">gajde</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D1%83%D1%81%D0%BB%D0%B5" title="Gusle">gusle</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BC%D0%B1%D1%83%D1%80%D0%B0" title="Tambura">tambura</a> i <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A8%D0%B0%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0" title="Šargija">šargija</a>.
Neki od ovih instrumenata, npr. šargija, upotrebljavaju se uglavnom van
Srbije, dok su drugi (tambura) više lokalnog karaktera. Gusle su
univerzalno upotrebljavane kao muzička pratnja uz recitovanje <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BF" title="Ep">epskih</a>
ili lirskih narodnih pesama. U novije vreme, pod uticajem Romskih
orkestara i muzičkim uticajem iz susednih zemalja, u narodnu muziku
ulaze <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B0" title="Violina">violina</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0" title="Harmonika">harmonika</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%B8%D1%82%D0%B0%D1%80%D0%B0" title="Gitara">gitara</a> i drugi instrumenti.<br />
<h2>
<span class="mw-headline" id=".D0.9E.D0.B1.D0.BB.D0.B8.D1.86.D0.B8_.D0.B8_.D0.B2.D1.80.D1.81.D1.82.D0.B5">Oblici i vrste</span></h2>
Najpoznatiji oblik instrumentalnog narodnog stvaralaštva su kola. <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BB%D0%BE" title="Kolo">Kolo</a>
je ritmična melodija u različitim taktovima, namenjena za igranje. Kolo
se igra tako što se igrači okupe u krug (koji može ali i ne mora biti
povezan) i uhvate za ruke, pa se grupa igrača pomera u jednu ili u drugu
stranu u ritmu melodije, uz moguće podizanje ruku i nogu.<br />
Uslovno govoreći, većina narodne vokalne baštine odnosi se na lirske
pesme ljubavnog ili običajnog karaktera. Postoje međutim i primeri
deseteračke poezije koja se peva.<br />
<b>Tradicionalna (stilizovana) narodna muzika</b> u odnosu na izvornu
ima složenije melodije, muzika i reči mogu biti plod autorstva (sada
uglavnom nepoznatih) umetnika. Ovu muziku karakteriše češća upotreba
instrumenata kao što su violina, harmonika, itd. Počeci ove muzike su u <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/19._%D0%B2%D0%B5%D0%BA" title="19. vek">19. veku</a>, kada su narodne pesme bile beležene i obrađivane od strane tadašnjih kompozitora umetničke muzike.<br />
<b>Starogradska muzika</b> je muzika sa tekstovima orijentisanim ka gradskim miljeima (<a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4" title="Beograd">Beograd</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8_%D0%A1%D0%B0%D0%B4" title="Novi Sad">Novi Sad</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BE%D0%BC%D0%B1%D0%BE%D1%80" title="Sombor">Sombor</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A8%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D1%86" title="Šabac">Šabac</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D1%80%D0%B0%D1%9A%D0%B5" title="Vranje">Vranje</a>). Sa tradicionalnom muzikom deli slične tonalitete i melodije.<br />
<h2>
<span class="mw-headline" id=".D0.9D.D0.B0.D1.80.D0.BE.D0.B4.D0.BD.D0.B0_.D0.BC.D1.83.D0.B7.D0.B8.D0.BA.D0.B0_.D1.83_.D0.BC.D0.BE.D0.B4.D0.B5.D1.80.D0.BD.D0.BE.D0.BC_.D0.B4.D0.BE.D0.B1.D1.83">Narodna muzika u modernom dobu</span></h2>
<h3>
<span class="mw-headline" id=".D0.9E.D0.B4_.D0.BF.D0.BE.D1.87.D0.B5.D1.82.D0.BA.D0.B0_20._.D0.B2.D0.B5.D0.BA.D0.B0_.D0.B4.D0.BE_.D0.94.D1.80.D1.83.D0.B3.D0.BE.D0.B3_.D1.81.D0.B2.D0.B5.D1.82.D1.81.D0.BA.D0.BE.D0.B3_.D1.80.D0.B0.D1.82.D0.B0">Od početka 20. veka do Drugog svetskog rata</span></h3>
Narodna muzika doživljava svoj procvat početkom <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/20._%D0%B2%D0%B5%D0%BA" title="20. vek">20. veka</a> i pojavom <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/Gramofon" title="Gramofon">gramofona</a> i <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE" title="Radio">radija</a>. Narodna muzika toga doba izvodi se po <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%84%D0%B0%D0%BD%D0%B0" title="Kafana">kafanama</a>,
koje postaju kultna mesta okupljanja građanskih slojeva (jedna od
najčuvenijih kafana bila je „Novi Beograd“ koja se nalazila u ulici
Makenzijevoj u Beogradu). Iz toga doba čuveni su (mahom romski) orkestri
<a class="mw-redirect" href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A6%D0%B8%D1%86%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%9B%D0%B8" title="Cicvarići">Cicvarića</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D1%83%D1%88%D0%B0%D0%BD_%D0%9F%D0%BE%D0%BF%D0%B0%D0%B7&action=edit&redlink=1" title="Dušan Popaz (stranica ne postoji)">Dušana Popaza</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B0%D1%98%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Paja Nikolić (stranica ne postoji)">Paje Nikolića</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Stevica Nikolić (stranica ne postoji)">Stevice Nikolića</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B0%D1%98%D0%B0_%D0%A2%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Paja Todorović (stranica ne postoji)">Paje Todorovića</a> uz pregršt drugih poznatih i manje poznatih sastava.<br />
<a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D1%80%D0%BA%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%80" title="Orkestar">Orkestri</a> prate poznate pevače toga doba kao što su bili <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82_%D0%9C%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" title="Mijat Mijatović">Mijat Mijatović</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BE%D1%84%D0%BA%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%9B" title="Sofka Nikolić">Sofka Nikolić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B5%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D0%90%D1%80%D1%81%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" title="Teodora Arsenović">Teodora Arsenović</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD_%D0%A2%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Milan Timotić (stranica ne postoji)">Milan Timotić</a>, a pojedini orkestri sastavljani su ad hoc isključivo za snimanje gramofonskih ploča. Iz ovog perioda potiču i pevači kao <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D0%88%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B_-_%D0%A8%D0%B0%D0%BF%D1%87%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD&action=edit&redlink=1" title="Bora Janjić - Šapčanin (stranica ne postoji)">Bora Janjić - Šapčanin</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D1%83%D0%BA%D0%B0_%D0%A8%D0%B5%D1%85%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Vuka Šeherović (stranica ne postoji)">Vuka Šeherović</a>
i drugi koji su snimali za poznate strane i domaće diskografske kuće -
Odeon, Concert Gramophone Record, Homocord, His Master's Voice, Polydor,
Edison Bell Penkala, Elektroton i druge.<br />
Krajem dvadesetih godina <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/20._%D0%B2%D0%B5%D0%BA" title="20. vek">20. veka</a> javlja se i <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%80_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%A6%D0%B0%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86" title="Vlastimir Pavlović Carevac">Vlastimir Pavlović Carevac</a>, koji nakon <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%80%D1%83%D0%B3%D0%B8_%D1%81%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%80%D0%B0%D1%82" title="Drugi svetski rat">Drugog svetskog rata</a> postaje šef Velikog Narodnog orkestra <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4" title="Radio Beograd">Radio Beograda</a>.
Narodni orkestar osnovao je Sima Begović, a Carevac u ovaj orkestar
dolazi pred sam Drugi svetski rat. Begović biva ubijen pred samo
oslobođenje 1944. godine.<br />
<h3>
<span class="mw-headline" id=".D0.A1.D1.80.D0.BF.D1.81.D0.BA.D0.B0_.D0.BC.D1.83.D0.B7.D0.B8.D0.BA.D0.B0_.D1.83_.D0.BD.D0.BE.D0.B2.D0.BE.D1.98_.D0.88.D1.83.D0.B3.D0.BE.D1.81.D0.BB.D0.B0.D0.B2.D0.B8.D1.98.D0.B8_.281945-1971.29">Srpska muzika u novoj Jugoslaviji (1945-1971)</span></h3>
Posle rata, uz Carevca, sazreva plejada interpretatora kao što su <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D1%83%D0%BB%D0%B5_%D0%88%D0%B5%D1%84%D1%82%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Vule Jeftić (stranica ne postoji)">Vule Jeftić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%B0_%D0%94%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B" title="Radmila Dimić">Radmila Dimić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%BD%D1%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B8%D1%9B" title="Anđelija Milić">Anđelija Milić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9E%D0%B1%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%9B" title="Danica Obrenić">Danica Obrenić</a>, <a class="mw-redirect" href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B3_%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" title="Predrag Gojković">Predrag Gojković</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B3_%D0%9F%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" title="Miodrag Popović">Miodrag Popović</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%93%D1%80%D0%B3%D1%83%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Velinka Grgurević (stranica ne postoji)">Velinka Grgurević</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D0%82%D0%BE%D1%80%D1%92%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Mara Đorđević (stranica ne postoji)">Mara Đorđević</a> i mnogi drugi. Tu su i veliki harmonikaši <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/Radojka_%C5%BDivkovi%C4%87" title="Radojka Živković">Radojka</a> i Tine Živković, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B3_%D0%A2%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_-_%D0%9A%D1%80%D1%9A%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86&action=edit&redlink=1" title="Miodrag Todorović - Krnjevac (stranica ne postoji)">Miodrag Todorović - Krnjevac</a>, violinista <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%96%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Žarko Milanović (stranica ne postoji)">Žarko Milanović</a> i poznati frulaš <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D1%9B" title="Sava Jeremić">Sava Jeremić</a>. Pored Carevca značajan tamburaški orkestar vodi Maksa Popov.<br />
<a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4" title="Radio Beograd">Radio Beograd</a>
postaje centar oko koga se okuplja skoro sve što vredi u narodnoj
muzici. Bilo je to zlatno doba narodne muzike u Srbiji. Organizuju se
koncerti, redovna snimanja trajnih snimaka na magnetofonske trake, itd.<br />
Nažalost, nebriga, manjak traka i bahatost ljudi sa vrha vlasti po
čijim nalozima su trake fizički bacane iz fonoteke Radio Beograda,
učinilo je da podosta od ovog snimljenog materijala nije sačuvano, a
relativno mala količina ovog stvaralaštva snimljena je na gramofonske
ploče.<br />
Iz tog doba, poznati su i orkestri <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%BE_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Duško Radetić (stranica ne postoji)">Duška Radetića</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BA&action=edit&redlink=1" title="Branko Belobrk (stranica ne postoji)">Branka Belobrka</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5_%D0%88%D0%B0%D1%88%D0%B0%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Rade Jašarević (stranica ne postoji)">Radeta Jašarevića</a>, a kasnije, sedamdesetih godina prošlog veka, i <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%80_%D0%82%D0%BE%D0%BA%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Branimir Đokić (stranica ne postoji)">Branimira Đokića</a>.<br />
<h3>
<span class="mw-headline" id=".D0.9E.D0.B4_.D0.BD.D0.B0.D1.80.D0.BE.D0.B4.D0.BD.D0.B5_.D0.B4.D0.BE_.D1.84.D0.BE.D0.BB.D0.BA.D0.B0_.281971-1991.29">Od narodne do folka (1971-1991)</span></h3>
Sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka donose i nove mlađe soliste kao što su <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%88%D0%B0_%D0%A1%D1%82%D0%BE%D1%88%D0%B8%D1%9B" title="Staniša Stošić">Staniša Stošić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B4%D0%B5%D1%99%D0%BA%D0%BE_%D0%91%D0%B8%D0%BB%D0%BA%D0%B8%D1%9B" title="Nedeljko Bilkić">Nedeljko Bilkić</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D1%83%D1%88%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%91%D0%B8%D0%BB%D0%BA%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Dušica Bilkić (stranica ne postoji)">Dušica Bilkić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A0%D0%B5%D1%9F%D0%B5%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B0" title="Usnija Redžepova">Usnija Redžepova</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B0%D1%81%D0%B8%D0%BB%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%98%D1%87%D0%B8%D1%9B" title="Vasilija Radojčić">Vasilija Radojčić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9B%D0%B5%D0%BF%D0%B0_%D0%9B%D1%83%D0%BA%D0%B8%D1%9B" title="Lepa Lukić">Lepa Lukić</a>, <a class="mw-redirect" href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%B0%D0%BD_%D0%96%D0%B8%D0%B2%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%A2%D0%BE%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86" title="Dragan Živković Tozovac">Dragan Živković Tozovac</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%BE%D0%BC%D0%B0_%D0%97%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" title="Toma Zdravković">Toma Zdravković</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/Merima_Njegomir" title="Merima Njegomir">Merima Njegomir</a>.<br />
Narodna muzika postaje sve više komponovana, jednostavnijih formi,
tekstovi počinju da naginju kiču, što otvara put fenomenu danas poznatom
kao <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/Folk_muzika" title="Folk muzika">folk muzika</a>.
Može se reći da, usprkos nesumnjivoj popularnosti, pevači iz ove
generacije nisu dostigli preciznost izvođenja i umetničke domete svojih
kolega iz ranijih perioda.<br />
<h3>
<span class="mw-headline" id=".D0.9F.D0.BE.D1.81.D1.82.D1.98.D1.83.D0.B3.D0.BE.D1.81.D0.BB.D0.BE.D0.B2.D0.B5.D0.BD.D1.81.D0.BA.D0.B8_.D0.BF.D0.B5.D1.80.D0.B8.D0.BE.D0.B4_.28.D0.BF.D0.BE.D1.81.D0.BB.D0.B5_1991._.D0.B8_.D0.BD.D0.B0.D0.B4.D0.B0.D1.99.D0.B5.29">Postjugoslovenski period (posle 1991. i nadalje)</span></h3>
U najnovije doba, tradiciju narodne muzike neguju svirači i pevači kao što su <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%92%D1%83%D0%BA%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Svetlana Stević Vukosavljević (stranica ne postoji)">Svetlana Stević Vukosavljević</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D1%86%D1%83%D1%80%D0%B0&action=edit&redlink=1" title="Darko Macura (stranica ne postoji)">Darko Macura</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B0_%D0%A2%D0%B5%D0%BE%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8" title="Braća Teofilovići">Braća Teofilovići</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%BE%D0%BA%D0%B0%D0%BD_%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Bokan Stanković (stranica ne postoji)">Bokan Stanković</a>, <a class="mw-redirect" href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B8%D1%99%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9A%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%9B" title="Biljana Krstić">Biljana Krstić</a>, <a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%A1%D0%BF%D0%B0%D1%98%D0%B8%D1%9B" title="Svetlana Spajić">Svetlana Spajić</a> ili <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D1%80%D1%92%D0%B0%D0%BD_%D0%90%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="Srđan Asanović (stranica ne postoji)">Srđan Asanović</a>, kao i ansambli i muzički sastavi: <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%A3%D0%94_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&action=edit&redlink=1" title="KUD Branko Marković (stranica ne postoji)">KUD Branko Marković</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%BE&action=edit&redlink=1" title="Belo platno (stranica ne postoji)">Belo platno</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%98%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BD_%28%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%29&action=edit&redlink=1" title="Iskon (muzički sastav) (stranica ne postoji)">Iskon (muzički sastav)</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B0_%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B3&action=edit&redlink=1" title="Etno grupa Trag (stranica ne postoji)">Etno grupa Trag</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D1%83%D0%BB%D0%B8%D0%BD_%D0%91%D0%B0%D0%BD_%28%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%29&action=edit&redlink=1" title="Kulin Ban (muzički sastav) (stranica ne postoji)">Kulin Ban</a>, <a class="new" href="https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%82%D0%B8%D0%B4%D0%BE&action=edit&redlink=1" title="Đido (stranica ne postoji)">Đido</a>...<br />
Izvor:Wikipedia </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-50939867139192454262013-08-14T08:31:00.003-07:002013-08-14T08:37:50.736-07:00<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>Narodna muzika</b> je naziv koji se u najširem smislu primjenjuje za svaku vrstu <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Muzika" title="Muzika">muzike</a>
koja je nastala u običnom narodu i koju sluša obični narod. U pravilu
je izvode svi članovi određene zajednice, a ne samo profesionalni
muzičari, a prenosi se usmenom predajom.<br />
Narodna muzika je obično čvrsto vezana uz točno određenu regiju ili
kulturu, a u posljednje vrijeme se pod tim pojmom podrazumijeva muzika
na koju nisu imali nikakav utjecaj <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Masovni_mediji" title="Masovni mediji">masovni mediji</a>.<br />
Time se nastoji narodnu muziku razlikovati od <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Zabavna_muzika" title="Zabavna muzika">zabavne muzike</a>, iako je zbog pojave masovnih medija i kulturnih trendova <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Globalizacija" title="Globalizacija">globalizacije</a>
došlo do profesionalizacije narodne muzike, odnosno stvaranja
popularnih muzičkih tradicija koje nisu direktno vezane uz određenu
regiju ili kulturu.<br />
<b>Tradicijska</b> ili tradicionalna muzika naroda je u stvari narodna muzika. To je <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Izvorna_muzika&action=edit&redlink=1" title="Izvorna muzika (još nenapisan)">izvorna muzika</a>,
muzika specifična za neki kraj, u čemu je poseban svaki dio na
zemljinoj planeti koji se očituje različitošću svog vokalnog I
instrumentalnog muziciranja. Tako narodi Afrike, se razlikuju od naroda
Amerike, ili Azije (<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Orijent" title="Orijent">Orijent</a> (<a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Orijentalni_instrumenti&action=edit&redlink=1" title="Orijentalni instrumenti (još nenapisan)">Orijentalni instrumenti</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Arapska_kultura&action=edit&redlink=1" title="Arapska kultura (još nenapisan)">Arapska kultura</a> , <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Muslimanska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Muslimanska muzika (još nenapisan)">Muslimanska muzika</a>), <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Egipatska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Egipatska muzika (još nenapisan)">Egipatska muzika</a> , <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDidovska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Židovska muzika (još nenapisan)">Židovska muzika</a> , <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Indijska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Indijska muzika (još nenapisan)">Indijska muzika</a> (<a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sitar&action=edit&redlink=1" title="Sitar (još nenapisan)">Sitar</a>), <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kineska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Kineska muzika (još nenapisan)">Kineska muzika</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Japanska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Japanska muzika (još nenapisan)">Japanska muzika</a>), Evrope (<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Anti%C4%8Dka_muzika" title="Antička muzika">Antička muzika</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Gr%C4%8Dka_muzika&action=edit&redlink=1" title="Grčka muzika (još nenapisan)">Grčka muzika</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Bizantska_muzika" title="Bizantska muzika">Bizantska muzika</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Rimska_muzika&action=edit&redlink=1" title="Rimska muzika (još nenapisan)">Rimska muzika</a>) ili naših seoskih vokala (<a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Be%C4%8Darac&action=edit&redlink=1" title="Bečarac (još nenapisan)">bečarac</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ojka%C4%8Da&action=edit&redlink=1" title="Ojkača (još nenapisan)">ojkača</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ganga&action=edit&redlink=1" title="Ganga (još nenapisan)">ganga</a>, ili sviranje (<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Tambura" title="Tambura">tambura</a> , <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Gusle" title="Gusle">gusle</a> , <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Diple&action=edit&redlink=1" title="Diple (još nenapisan)">diple</a> , <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Frula" title="Frula">frula</a> , <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Dvojnice&action=edit&redlink=1" title="Dvojnice (još nenapisan)">dvojnice</a> , <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Gajde" title="Gajde">gajde</a>, <a class="new" href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0argija&action=edit&redlink=1" title="Šargija (još nenapisan)">šargija</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Saz" title="Saz">saz</a>, …)…itd). Ta muzika dakle nije nametnuta, već tu stvorena, ili ako je I prenesena to nije onaj nivo kojim nas zasipa današnja <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Zabavna_muzika" title="Zabavna muzika">zabavna muzika</a>. <b class="selflink">Tradicionalna muzika</b> varira od primitivnog muziciranja, do razvijenih <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Kompozicija" title="Kompozicija">kompozicija</a>.<br />
Vezano za tradicionalnu ili narodnu muziku, često je u pratnji I igranje u vidu <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Kola_%28Gora%C5%BEde%29" title="Kola (Goražde)">kola</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Ples" title="Ples">plesa</a>…itd.<br />
U tradicijsku muziku možemo ubrojiti I muziku starih naroda, antike, muziku <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Sumer" title="Sumer">Sumera</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Mezopotamija" title="Mezopotamija">Mezopotamija</a>…itd.<br />
Izvor: Wikipedia </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0Бања Лука, Босна и Херцеговина44.7755294 17.21496709999996744.685364400000005 17.053605599999965 44.8656944 17.376328599999969tag:blogger.com,1999:blog-1917282878243238375.post-28372404381839638832013-04-17T13:45:00.002-07:002013-08-14T18:14:43.261-07:00Podučavanje na Harmonici<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Svi zainteresovani za učenje NARODNE MUZIKE mogu da se jave
profesionalcu harmonike. Završio sam klasičnu muziku u klasi Vojislave
Vuković - Terzić 1985 godine, a narodnu muziku sam usavršio svirajući 11
godina duet sa Vladetom Kandićem - poznatijeg kao Bata Kanda. Preselio
sam iz Beograda u Majdanpek - tamo sam bio i direktor muzičke škole,
posle bombardovanja preselio sam u Čelinac 2000-te, a u Banja luku 2005
godine, gde i sada živim sa svojom porodicom. Uspešno podučavam učenike
već 25 godina, a 12 godina na terirtoriji Republike Srpske. Oženjen sam
imam tri sina koji su takođe na pravom putu da postanu vrsni muzičari.
Zagarantovan uspeh za sve koji poseduju sluh, ritam i muzičku memoriju.<br />
Kontakt telefon je 065/568-225 </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/12345408690829112636noreply@blogger.com0Бања Лука, Босна и Херцеговина44.7755294 17.21496709999996744.685364400000005 17.053605599999965 44.8656944 17.376328599999969